Posted in

11 Possible Reasons for a Missed or Late Period

Ka remo peri bino ngo dwi ku dwi Lembe peri mir acel copo bedu anyonga kani ibemito ic. Kadi bende ic ubedo the lembe ma nyayu rwinyo pa remo, Ento epe the lembe acel kende. i andha Nyo remo ma rwinyo nyo ma rwinyo timere ikind mon angwen ma oro migi mi nyodo.

The lembe madwong utiye ma copo ketho kare peri mi remo bino ngo i sawa pare nyo bino ngo. The lembe ma nyayu rweny pa remo ubedo aloka loka ma yot i kare peri mi remo nyo two. Ento, rwenyo remo peri copo nyutho two marac, calu two pa thyroid nyo peko pa hormone mange. Pieno, lanyuth ucikere ni nen man ka lanyuth umediri, jubi neno daktari.

Ebedo ber ni bedo ungo ku remo?

Saa moko kare peri mi remo copo bedu marac nyo epe, calu i oro manok ma kwong ingeye ma icaku nwangu remo peri. I kare mi ic Man podi ebe miyo cak

Icopo weko remo peri i thum pa dwi peri ka ibecidho i thum pa dwi peri. Saa moko gicopo lal pi dwi madwong. Nitundu edaru juku (I yore mi ngec, Jukwanu nia itiye i menopause ka ibedo ungo ku remo pi dwi 12.) 

Lembe ma copo bedu the lembe ma nyayu rwinyo nyo rwenyo remo

yac

Saa moko, rwenyo remo peri copo bedu lembe ma iparu niya: itiye ku ic! Pien lanyuth mapol mi acaki pa ic uketho i iye remo, ic ma mol, ic ma nyai, remo ma nyai, olo, cak ma remo, man kadi mitu pa cam. Pol kare ebedo marom ku lanyuth ma icopo nwangu i ceng ma podi remo peri wok ungo. Pieno ecopu bedu tek ni ngeyo ka remo peri wok ceng manok kende nyo ka itiye i ic. 

Yore mayot man mayot mi ngeyo ka nyo ic re ma ukethu ibedo ku remo peri marac utiye ni timo test mi ic i pacu. Tem eni pimo gonadotropin hormone i dhanu. (Julwonge bende ni hCG, hormone ma juwodho i ic) i lac peri. Jam pimu ic ubedo piny ma gen uloyu. Ecopu nwangire inindu ma ukadhu i ngei kare peri mi remo. Ento jumoko giwacu niya gicopo nwangu ic nitundu ceng abic mapodi remo peri ope.

Nwoyo

Calu ma dong ing’eyo, lworo copo nyayu adwogi marac, calu remo wic, pek pa kum, man adila, dong epe ku lworo nya ecopu nyayu peko i kare mi dwi peri. Ka ibedo ku peko mi kum nyo mi cwinya Kum timo yath ma julwongo ni adrenaline man cortisol. Kite ma hormone mi lworo timo ko wic uketho wic timo tic ango ma mitere man ango ma mitire ngo. Nitundu ma lembe ma nyayu lworo ukadhu

Paru pol kare kelo ngo peko i kare mi dwi peri. Ento sawa moko lworo madwong copo ketho rwom pa hormone doko tek. Eni copo nyayu peko i kum ovulation pa kum peri man copo ketho kare peri mi remo doko piny.

Lanyuth pa two

Two moko, calu ngico nyo two jonyo Ecopu nyayu peko ikum kum man eturo ovulation man nyayu peko i kum dwi peri de Ka two moko ikare mi ovulation ube ketho ibedo mbe ku kare peri mi remo Kare peri mi dwi bidok kakare i kare mukende.

pek

Pek peri copo nyayu peko i hypothalamus peri. Etiye gland i obwongo ma loyo tic matung tung. Pol i kum Medu ku kare mi dwi

Dwoko pek madwong Camo cam ma nok Nyo bedo ku pek ma nok Ecopu nyayu peko ikum hypothalamus. Eni copo juku kom peri ni wodhu estrogen ma mitere pi yiku ic peri.

Icing ling acel, bedo ku pek madwong nyo medo pek madwong i kare manok Ecopu ketho kum timo estrogen madwong. Remo madwong ma wok kud i dwi copo telu dweche mapol ma ovulation epe. Nyo eketho endometrium dongo lee man edoko ma rwinyo. Ma kelo remo ma pek, ma rwinyo ngo nyo ma rwinyo ngo.

Pol kare ber ni penjo daktari peri man imed pek ka pek peri nok nyo dwoko pek peri piny ka pek peri tek. Ebikonyu kare mi remo peri ni dwogo kaka macon.

Timu tic mi yot kum madwong

Eyo, timo tic mi yot kum ber iri. Ento, ka itimo tic madwong akeca, (Man copo bedu ni juku cam peri mi dwoko pek peri piny) Kum peri copo bedu ngo ku estrogen ma romo pi daru kare mi dwi.

Mon moko, calu ballerinas, gymnasts, man jurutugo ma rwom gi ucungo, Peko madit mi weko remo pa mon. (Pe dwi adek nyo makadhu) Ento umitu ngo ibed ngati ma ngeyo tic mi yot kum pi nyayu peko i kum tic peri. Tiyo ku kero madwong ma inwango ngo calories ma romo copo kelo peko.

Lembe moko ango ma nyutho nya ibe timo tic ma lee? Dwoko pek peri piny pio pio nyo madwong Rwenyo tic pa kum Nyo timo madwong akeca pi ret, two nyo koth marac. Dwoko piny manok man medu pek ka mitire bikonyi ni dwoko piny i yo maber. 

Lok yub

Iyie nyo kud iyi, aloka loka calu tic dyewor kakare mi tic dyeceng Nyo wotho i ngom Ecopu nyayu peko i saa peri mi iye. Ma konyo ni jwigo hormone ma reco i kum. Saa moko ecopu bedu nya ibe rwinyo remo nyo ipe. Ento ebi dwogo ka kumi peri ung’eyo aloka ne nyo ka yub peri udok kakare.

Miyo cak

Ka ibe miyo cak Icopo bedu ngo ku remo pi kare moko. Eni utiye pilembe prolactin, hormone ma konyo pi cak, de juku cak.

Mego mapol gibedo ngo ku remo pi dwi madwong. (nyoke epe ku remo pa remo) podi ibe miyo cak Ento bedo ku remo ma rwinyo nyutho ngo niya icopo nwangu ic ungo. Poi nia ovulation timere mapodi inwango kare peri mi remo. Icopo nwangu ic man ibedo ku ic ma podi ipe remo peri. 

Mego mapol bibedo ku kare migi mi dwi ikind yenga 6-8 ingey weko cak. Ka ibedo ungo ku remo ikind dwi adek ingey weko cak Omako iwec ku daktari peri. 

yath

Yath ma kelo aloka loka madwong i kare mi remo peri utiye yath mi juku nyodo. Yath mi juku nyodo ma tiyo ku hormone, calu yath nyo patch. Ebikonyo ni juku kum kud wodhu tong’o. Man ka ovulation epe, nyutho nya remo epe. Ento ango ka rimo ubewok dwi ku dwi ka itiyo ku yore eni? Ibe nwangu remo ma mol ingey weko yath. Mano ubedo lanyuth “Nyoth pa remo” wok pi rwinyo pa rwom pa hormone ka itiyo ku yath ma nyayu remo i blister pack nyo itiyo ngo ku patch i yenga mir angwen mi remo peri.

Ento, sawa moko yore mi gwoko nyodo jwigo hormone madwong, ma kelo rimo manok kende nyo epe i yenga eca. Man yath moko juyike pi juku remo peri mi remo pi kare malac. (Dwi adek nyo makadhu) Yath mange ma nyayu ic, calu yath pa Depoprovera. Nyo ring mi gwoko leng pa kum Ebi ketho dul pa ic doko nyap ma ecopu bedu ngo dwi ku dwi.

Yath mi gengu ic, ma julwongo bende ni morning after pill Ecopu bedu bende ikum kare man wodhu pa ic, pieno kani ibe tiyo ku yath mi juku nyodo, Saa peri mi remo copo bedu cen nyo epe. (Kwan lok ikum lembe eni ku daktari peri.)

Yath mange ma copo nyayu remo ma rac uketho i iye yath ma jwigo wic. Yath moko ma jwigo wic Corticosteroids man chemotherapy

Ka kawoni iweko madhu yath mi juku nyodo ku genogen mi nwangu ic Icopo nwangu niya eteru dwi acel pi kare peri mi remo ni dwogo i yo maber. I lembe maeni Ka ipe ku remo, ecopu bedu lanyuth pa kum peri ka dwogo i kite macon. Ento, ka ipe ku gen ka icopo bedu ic. Kwayo ipenj daktari peri.

Peko pa hormone

Polycystic ovary syndrome (PCOS) utiye bedo pa hormone pa mon ma rac ma copo nyayu cysts i ovaries man juku ovulation. Mi medo ikum rwinyu pa remo, PCOS copo nyayu dongo pa yuk wic, nyai, pek pa kum, man kadi bedu ma rwinyo  [1]

Daktari peri copo kwayu nia jutim iri pima mi rimu pi nineno rwom pa hormone peri ka giparu niya PCOS copo bedu nya etiye ka kelo peko mi remo peri. Ka PCOS re ma nyayu peko peri, daktari peri copo yero nia jutim yath mi gwoko remo peri.

Twoyo mi thyroid

Ka thyroid gland Ma en gland ma tiyo pi tic pa kum. Tiyu ngo maber Ecopu ketho kare peri mi remo loko marac. Hyperthyroidism (Hyperthyroidism) copo nyayu remo ma nok man ma nok. Lanyuth mange uketho i iye rwinyu pa pek pa kum man goyo pa adunde pio pio. Cwir lee man bedo ku peko mi nindo

Hypothyroidism (Hypothyroidism) copo ketho remo peri doko yot ento edoko pek. Hypothyroidism copo bende nyayu pek pa kum, olo, adila ma muthwo, man yuk wic  [2]   Pima rimo copo konyo daktari peri ni ngeyo ka itiye ku two mi thyroid. 

Premenopause

Or pa oro mi thum pa remo ubedo 51. Ikind oro 2-8 mapodi eni, mon gimondo i kare ma julwongo ni period. Premenopause Eni ubedo kare ma kum dhanu timo estrogen manok. I kind kare eni Ebedo ber ni kare peri mi remo lokore. Nyo remo copo doko pol kare nyo yot. Med ma nok nyo ma bor Nyo yot nyo madwong Ento icopo nwangu bende lyethu. Cwic mi dyewor, nindo ma nok, muthwo pa dhaku, man aloka loka pa paru de utiye piny ma timire. Ka cwinyi lith pi lanyuth peri Daktari peri copo ngiyo kadhiri pa hormone peri ku pima rimo.

Kadok nwango kare peri mi remo copo kelo aloka loka mi paru peri Ento kud ipar iwi lembe moku ma podi ingeyo ngo ango ma ubetimere. Nen daktari copo konyu ni ngeyo the lembe ma nyayu two. Man ka ibedo ngo ku ic Tem ni bedo ku remo peri mukende. Man piny ceke bidok kakare.

Saa ma nyen ma copo bedu adi?

Nwangu pa remo rii pi nindu 28, ento eni lubu ikum dhaku. Nwangu remo maber copo bedu ma nok calu nindu 21 nyo mabor ma romo nindu 35  [3]   Lub tok remo peri pi dwi madwong pi nineno kite ma remo peri lokore kudu. (Nitie apps mapol mi simu ma weko lubo tok lembe doko yot.) Apps eni bi miyo iri paru pa kite ma remo peri mi remo bibedo kudu. 

Kare moko jubedu ka kwanu ni late ka etuc ungo ikind nindu 7 mi nindo peri. Pol pa pima mi ic copo mio adwogi maber i kare eni de. 

Ango ma umitu itim ka remo peri uthum

Ka remo peri ukadhu yenga acel man adwogi pa pima peri mi ic utiye marac Omako inen daktari pi bedo maber. 

Ka daktari peri ukwero peko mange, icopo bedu moth. Man wek piny ceke ubed i yo pare kende. (Tim kisa) Dhaku moko ci bedo ku rwinyo pa remo kare ku kare. Mandha ne ka etiye ku lworo nyo remo. Bed moth man itim lembe moku ci ma icopo mi jwigo lworo peri ku camu maber. Nwang nindo ma oromo Man timo tic mi yot kum

Ento ka ibedo ngo ku remo pi nindo ma kadhu 90 nyo ibedo ungo ku remo pi nindo ma kadhu adek i oro acel, Daktari bi mito timo pima matuc mi nyang ikum two mange. Ecopu timere

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *